Poduzeće je samostalna gospodarska, tehnička i društvena cjelina u vlasništvu određenih subjekata, koja proizvodi dobra i usluge za potrebe tržišta te se koristi resursima i snosi poslovni rizik u cilju ostvarivanju dobiti i postizanja ekonomskih i društvenih ciljeva.

Prilikom otvaranja pravnog subjekta postoje nekoliko koraka koje je svaki budući poduzetnik mora proći.

Niže možete pronaći preporučeni redoslijed koraka:

- odabir imena: pored odabranog imena društva preporučljivo je pripremiti alternativna imena. Ukoliko imate stranu riječ u nazivu tvrtke potrebno je priložiti scan naslovne strane, unutarnje stranice i stranice na kojoj se nalazi prijevod strane riječi u riječniku na Hrvatskom jeziku.

- odlazak kod javnog bilježnika: Prijavu za upis u sudski registar (obrazac Po) i neke njezine priloge potrebno je ovjeriti kod javnog bilježnika. Kod javnog bilježnika morate imati osobnu iskaznicu ili putovnicu. Prijedlog: kontktirajte javnog bilježnika prije samog odlaska do njihovog ureda kako bi unaprijed pripremili svu potrebnu dokumentaciju.

- predaja dokumentacije i uplata pristojbi: Prijavu za upis u sudski registar sa svim potrebnim prilozima ovjerenim kod javnog bilježnika predajte u uredu HITRO.HR. Nakon izvršenih uplata, HITRO.HR će kompletirati Vaš predmet i proslijediti ga na nadležni Trgovački sud elektroničkim putem.

- preuzimanje dokumentacije i otvaranje računa: Rješenje o upisu u sudski registar i Obavijest o razvrstavanju poslovnog subjekta po Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti s upisanim matičnim brojem preuzet ćete na šalteru servisa HITRO.HR.

- sljedeći koraci:

1. Otvaranje računa možete ugovoriti na šalteru servisa HITRO.HR (u onim bankama za koje FINA obavlja poslove otvaranja računa ili posreduje u obavljanju tih poslova).

2. Društvo, vlasnika društva i zaposlenike društva je potrebno prijaviti u sustav mirovinskog osiguranja (HZMO - e-Mirovinsko).

3. Osim prijave društva u mirovinsko osiguranje isto je potrebno prijaviti i u sustav zdravstvenog osiguranja (HZZO - e-Zdravstveno).

4. Društvo je potrebno prijaviti i u nadležnoj Poreznoj upravi.

5. Izrada pečat Društva

Za razliku od j. d.o.o. i d.o.o. temeljni kapital ovdje ne postoji.

Obrt možete registrirati putem e-aplikacije ili osobnim dolaskom u ured državne uprave u gradu ili županiji.

Troškovi osnivanja ne bi trebali prelaziti 55EUR. Prednosti obrta osim jednostavnog otvaranja i zatvaranja je i vođenje jednostavnog knjigovodstva, također i mogućnost paušalnog oporezivanja.

Prednost je što se porez na dodanu vrijednost obračunava prema naplaćenim izlaznim fakturama i plaćenim ulaznim fakturama.

Obrt također ima i svoje nedostatke. Za registraciju obrta potrebna vam je potvrda o stručnoj osposobljenosti, majstorskom ispitu i sl. Obrtnik za obveze odgovara neograničeno, odnosno cijelom svojom imovinom.

Društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) je društvo kapitala, a temeljni kapital za osnivanje mora iznositi 20.000,00 kn (većinom u novcu ali moguće je u obliku stvari ili prava). Troškovi osnivanja se kreću oko 4.000,00 kn. Osim visokih troškova osnivanja i temeljnog kapitala, nedostaci d.o.o. su i dvojno knjigovodstvo, stroga zakonska regulativa poslovanja te porezna obveza koja je ista kao i kod j.d.o.o. Prednosti d.o.o. je što može imati više osnivača te njihovi osnivački ulozi ne moraju biti jednaki. Osobna odgovornost svakog osnivača je ograničena. Stopa oporezivanja dobiti je fiksna ( 20%).

Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću je nekoliko godina dostupno poduzetnicima za registriranje. S obzirom da je potrebna svota temeljnog kapitala vrlo mala, svega 10 kn, a osnivanje brzo i jednostavno putem javnog bilježnika, nije ni čudno kako je j. d.o.o. vrlo popularan gospodarski subjekt u Republici Hrvatskoj.

Troškovi osnivanja iznose oko 800,00 kn.

Društvo može imati najviše do tri osnivača ali samo jednog direktora. Prednost je što je stopa oporezivanja dobiti fiksna (20%) . Negativna stavka je što j. d.o.o. mora 25 % svoje dobiti stavljati u svoje rezerve. Kada rezerve društva pređu iznos od 20.000,00 kn , društvo je prema zakonu dužno obaviti reviziju kako bi moglo preoblikovati društvo u d.o.o. (ako dokapitalizaciju uplatite u novcu, ne postoji obveza revizije). Također je negativni aspekt što poreznu obvezu predstavlja razlika između zaračunatog PDV-a iz izlaznih faktura i pretporeza iz ulaznih faktura, neovisno jesu li su fakture naplaćene ili plaćene.

Obrt predstavlja samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti od strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu. Obrt prema djelatnosti dijelimo na: slobodne obrte, vezane obrte i povlaštene obrte.

Obrtnik je fizička osoba koja obavlja jednu ili više djelatnosti u svoje ime i za svoj račun, a pritom se može koristiti i radom drugih osoba.

Otkup poduzeća je način stjecanja poduzeća, odnosno promjene vlasnika nad poduzećem kupnjom poduzeća ili otkupom njegovih dionica. To je poslovna operacija kupnje poduzeća gdje se obično kupuje kontrolni paket dionica. Buyout se može odnositi na menadžere (management buyout – MBO) ili zaposlene (employee buyout – EBO). kupnja poduzeća ili otkup njegovih dionica najčešće se obavlja uz pomoć financijske poluge, odnosno kredita. Takav način otkupa poznat je pod nazivom leverage buyout – LBO.

Pismo namjere je tvorevina međunarodne poslovne prakse i nije kao poseban “predugovoran” oblik sporazumijevanja uređen propisima.

Rezultat toga je da se u praksi pojavljuje pod različitim engleskim nazivima. Mogući sadržaji pisma namjere:

- utvrđivanje ciljeva koje stranke žele ostvariti ugovorom, vremenski redoslijed i raspored tema pregovora, mjesto pregovora i osobe koje u njima sudjeluju; pitanja o kojima je postignut sporazum i pitanja o kojima postoje različiti stavovi

- utanačenja o uzajamnim obvezama o kojima je postignuta suglasnost kao što su sporazumi o diobi troškova, obveza čuvanja poslovne tajne i povjerljivosti podataka koji su otkriveni tijekom pregovora

- predviđanje pobližih sadržaja budućeg ugovora kao i očitovanje spremnosti da se on sklopi, ali ovisno o ispunjenju određenih uvjeta ili nastupanja nekih događaja.

Startup je relativno novi pojam u poslovanju čije pravo značenje zna mali broj ljudi. Naime, nije svako pokretanje posla istovremeno i startup. Prof. dr. sc. Dubravko Babić sa zagrebačkog FER-a definira ih kao one koji "se pretežno bave inovacijama. Novim, nekonvencionalnim, naizgled nemogućim načinom da se nešto riješi, ali na ipak praktičan način i to u razumnom vremenu. Temeljeni su na novim tehnologijama, uglavnom je riječ o malim grupama ljudi koji su uvjereni kako će riješiti problem na nekonvencionalan način te da će svojim pristupom pokoriti svijet."

Inozemne pravne osobe za trajno obavljanje djelatnosti u RH mogu, osim trgovačkog društva, osnovati i podružnicu. Podružnice stranih pravnih osoba nemaju pravnu osobnost, ali su u obavljanju svoje djelatnosti izjednačene s tuzemnim pravnim osobama. Najčešći organizacijski oblik stalne poslovne jedinice putem kojeg strane pravne osobe u RH obavljaju svoju djelatnost su podružnice.

Podružnica inozemnih pravnih osoba i trgovaca pojedinaca kao i kod tuzemnih osoba osniva se na temelju odluke o osnivanju koju donosi nadležno tijelo trgovačkog društva ili trgovac pojedinac, a treba je ovjeriti javni bilježnik. Obvezni elementi odluke o osnivanju su:

• - tvrtka i sjedište osnivača te tvrtka i sjedište podružnice

• - predmet poslovanja osnivača i djelatnosti podružnice

• - ako je osnivač društvo kapitala, svota temeljnog kapitala i svota uplaćenih uloga, a ako je osnivač društvo osoba, imena članova društva koji osobno odgovaraju za obveze

• - ime, odnosno imena, porezni broj i prebivalište osoba u podružnici ovlaštenih da u poslovanju podružnice zastupaju osnivača.

Kod upisa podružnice u sudski registar uz odluku o osnivanju, prijavi za upis prilažu se u izvorniku i ovjerenom prijevodu na hrvatski jezik:

1. izvadak iz registra u kojem je upisan osnivač iz kojeg mora biti vidljiv pravni oblik, vrijeme osnivanja inozemnog osnivača podružnice i osobe ovlaštene na zastupanje i opseg njihovih ovlasti; ako je osnovan u zemlji gdje se ne upisuje u takav registar, valjane isprave o osnivanju javno ovjerene po propisima zemlje u kojoj osnivač ima sjedište koje sadržavaju navedene podatke

2. odluka osnivača o osnivanju podružnice

3. ovjereni prijepis izjave o osnivanju po propisima zemlje u kojoj osnivač ima registrirano sjedište (društveni ugovor ili statut osnivača)

4. javno ovjereno skraćeno financijsko izvješće posljednje godine poslovanja osnivača.

Paušalni obrt je vrsta poslovnog subjekta koji je u suštini klasičan obrt, ali se oporezivanje vrši paušalno – dakle razlika između klasičnog i paušalnog obrta nastaje s porezne strane. Paušalni obrtnici porez plaćaju kvartalno (dakle 4 puta godišnje, svaka 3 mjeseca), a iznos poreza ovisi o razredu zarade u kojem se taj obrt nalazi. Visina razreda ovisi o tome kolika su primanja obrta – što je veća zarada, to je i veći iznos poreza

Udruga je svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih, odnosno pravnih osoba koje se, radi zaštite svojih probitaka ili zauzimanja za opće interese, a bez namjere stjecanja dobiti, podvrgavaju pravilima koja uređuju ustroj i djelovanje tog oblika udruživanja.

Obrt paušal nema obvezu vođenja poslovnih knjiga, osim knjige prometa. Ne postoji ni mogućnost podnošenja godišnje porezne prijave za ostvareni dohodak, te je financijski povoljniji.

Paušalni obrt uz stalno zaposlenje je moguć. Drugim riječima, možete otvoriti paušalni obrt uz radni odnos kod drugog poslodavca.

Kod paušalnog obrta porez se plaća u paušalnom iznosu, kvartalno, a gornja granica primitaka je 300.000,00 kn.

Ako obrtnik prijeđe taj iznos, dužan je ući u sustav PDV-a.

Dodjeljuje se nezaposlenim osobama za pokrivanje troškova za osnivanje i započinjanje poslovanja poslovnog subjekta u sljedećim organizacijskim oblicima - obrt, trgovačko društvo, samostalna djelatnost i ustanova.

Potpora se može dodijeliti i za više nezaposlenih osoba ako će one zajednički osnovati i započeti s poslovanjem novog poslovnog subjekta, odnosno nastaviti s poslovanjem postojećeg poslovnog subjekta kojeg su preuzeli.

Potpora za samozapošljavanje dodjeljuje se primjenom:

a) fiksnog iznosa

b) varijabilnog iznosa

Fiksni iznos potpore je unaprijed određen za inicijalne troškove osnivanja i registracije poslovnog subjekta, troškove rada podnositelja zahtjeva kao jedne zaposlene osobe na puno radno vrijeme te uobičajene tekuće troškove za prvih nekoliko mjeseci poslovanja (trošak knjigovodstva, zakup poslovnog prostora, obvezne članarine, administrativni troškovi i troškovi sitnog inventara, troškovi izrade mrežne stranice i oglašavanja i slično). Fiksni iznos potpore dodjeljuje se u visini od 40.000 kn za registraciju obrta s paušalnim oporezivanjem, te u visini od 55.000 kn za registraciju ostalih organizacijskih oblika poslovnih subjekata (dohodovni obrt, trgovačko društvo, samostalna djelatnost i ustanova), bez potrebe pravdanja navedenih iznosa u troškovniku koji je sastavni dio poslovnog plana.

Varijabilni iznosi razlikuju se ovisno o registriranoj djelatnosti za koju se dodjeljuje potpora, a prihvatljivi troškovi mogu se razvrstati u 5 kategorija:

- kupnja nove opreme neophodne za obavljanje djelatnosti te koja traje, odnosno se koristi u vremenu dužem od jedne godine (npr. strojevi, tehnika, alati, informatička oprema i dr.)

- kupnja ili zakup licenciranih IT programa

- kupnja novih prijevoznih sredstava (neophodnih za obavljanje djelatnosti)

- kupnja sirovine i potrošnog materijala potrebnih za obavljanje djelatnosti do 30% varijabilnog iznosa potpore (samo prerađivačka industrija)

- kupnja franšiza

Virtualni uredi su zanimljivo rješenje za sve one kojima fizički ured nije potreban, ali su im potrebne sve prednosti koje on pruža. Poslovna adresa na prepoznatljivoj lokaciji, poštanski sandučić i fiksni telefonski broj pogodnosti su koje, osim što omogućuju značajnu uštedu, poboljšavaju profesionalni imidž tvrtke.

Virtualni ured svojim različitim uslugama nudi brojne prednosti svima koji rade od kuće:

1. Značajna ušteda novca, pogotovo prilikom pokretanja poslovanja kad nema potrebe za plaćanjem ureda i režijskih troškova, već se novac može iskoristiti npr. za marketing. Zakup poslovne adrese na atraktivnoj lokaciji stoji daleko manje nego zakup ureda.

2. Ako se radi o jednom zaposlenom, kad mu se posao krene razvijati vrlo vjerojatno će se dogoditi da neće stići sve sam obavljati. Zbog toga mu na raspolaganju stoji virtualni asistent koji se može javljati u ime njegove tvrtke, odgovarati na e-mail, dogovarati sastanke i sl.

3. Omogućava zapošljavanje ljudi iz različitih gradova, čak i država. Opet se to odnosi na one tvrtke i poslovanja koje rade takve poslove da si mogu priuštiti telework. U ovom slučaju takve tvrtke mogu profitirati i sebi izabrati najbolje zaposlenike, bez da se itko mora seliti ili dugo putovati do posla.

4. Fleksibilnost. Uobičajeno radno vrijeme od devet do pet ne odgovara svim ljudima. Neki su produktivniji u rano prijepodne, dok nekim ljudima više odgovara započeti raditi u poslijepodnevnim satima, što su pokazala i istraživanja. Bitno je i da zaposlenici ne moraju uzimati slobodne dane ako imaju privatne obveze (odlasci liječniku, roditeljski sastanci i sl.), već jednostavno to vrijeme mogu nadoknaditi radeći ranije ili kasnije u tom danu.

5. Već spomenuti telecommuting i sve pogodnosti koje donosi.

6. Produktivnost kod kuće. Zaposlenici mogu bolje posložiti prostor gdje će obavljati svoj posao. Mogu si organizirati vrijeme u kojem će raditi i vrijeme za odmor. Pokazalo se da osobama koje rade od kuće treba manje vremena da završe neke zadatke zahvaljujući činjenici da nema uobičajenih uredskih ometanja, kao što su uredska buka i drugi djelatnici u prostoru.

Iz svega navedenog možemo zaključiti da nam danas na raspolaganju stoje sva moguća rješenja za uspješno poslovanje koje možemo voditi od kuće. Ako se radi o poslu za koji nije potrebno više od računala, mobitela i internetske veze, još više u fokus dolaze prednosti rada od kuće i virtualnog ureda. Svjesni smo nedostataka koje sa sobom donosi takvo poslovanje, najviše u pogledu društvene interakcije koja izostaje, ali i to se može prevladati. Zasad svi argumenti idu u korist radu od kuće, kojeg su poduprla različita provedena istraživanja i potvrdila sve gore navedene prednosti.